Moje ljeto 1 dio: FESTIVAL ISTARSKE MALVAZIJE BRTONIGLA

Lipi moji ,

moram podijeliti sa vama da sam se prekrasno provela zadnja dva mjeseca. Ovim postom započinjem seriju pod nazivom “Moje ljeto”.  Prekrasna priroda, dobra vina, fina papica, lijepe priče i puno dobrih ljudi. Puno smijeha, sreće i sunca…

Evo kako je počelo moje dugo toplo ljeto za koje se nadam da će i ostati takvo sve dok dragi nam dragi vinari ne poberu grožđe.🙂

Festival Malvazija, 02. 07. 2011.

Nekada samo pučka fešta danas se pretvorila u puno više. Novi i zanimljivi sadržaji -seminari i vođene degustacije privlače sve više ljubitelja vina.

Osnovni koncept na kojem se temeljio ovogodišnji Festivali istarske malvazije jest “Četiri zemlje” – dakle koncept terroir-a. Za one koji ne znaju što je terroir ukratko se može reći da na jednom mjestu odnosno posebnoj poziciji nekog vinograda, u pojedinoj regiji spaja četiri osnovna čimbenika – različite vrste tla, klimatske uvjete, sorte grožđa, ali i načine vinifikacije. Svaki od njih dati će svoj doprinos osobnosti pojedinom vinu.

Prateći svjetske trendove u proizvodnji hrane i vina te turističkoj ponudi može se primijetiti rastući trend valorizacije regionalne specifičnosti i autohtonost proizvoda. Stoga su i u Brtonigli uvidjeli važnost i priliku da se sa svojim autohtonim vinima odnosno specifičnim terroirom „četiri zemlje“ pokušaju nametnuti danas vrlo zahtjevnom i velikom globalnom tržištu vina.

Stoga je započet projekt “Valorizacija Malvazije Istarske -Četiri zemlje (crvena, crna, siva i bijela zemlja).  Isti ne predstavlja samo ocjenjivanje vina već i su i započeta ozbiljnija istraživanja tla na za sad na četiri probne lokacije sa po tri pozicije  oko Brtonigle (Škrinjari, Škrline. Žmergo i Brechia). Prezentaciju su održali voditelj projekta je dr. sc. Mario Staver te suradnici dr. Sandi Orlić i dr. sc. David Gluhić.

Na navedenim lokacijama vršena su pedološka istraživanja: kemijske i fizikalne karakteristike tla,mineraloški sastav tla i toplinski kapacitet. Istraživani parametri su pH vrijednost, organska tvar, osnovni makroelementi (N, P, K), količina karbonata, mikroelementi i ostali elementi u tlu te mehanička svojstva tla, zbijenost tla, kapacitet za vodu i za zrak…

Za 20 trsova po lokaciji prati se temperatura, razmak sadnje, broj grozdova i broj mladica po trsu,  prinos po trsu i prinos po hektaru, uzorkovanje grožđa u 3 termina u razmaku od 7-10 dana, masa rozgve tijekom reza u zrelo, kemijska analiza grožđa, analiza polifenola grožđa, aromatski profil grožđa, vinifikacija Malvazije s “4 zemlje”, kemijska analiza vina, analiza polifenola u vinu te aromatski profil vina.

Glavni ciljevi istraživanja bili bi: sistematsko katalogiziranje (izolacija i karakterizacija) kvasaca sa kultivara Malvazija istarska i očuvanje prirodne bioraznolikosti kvasaca te procjena izolata za kontinuiranu selekciju i programe razvoja koji za cilj imaju stvaranje odgovarajućeg kvasca za malvaziju, s naglaskom na proizvodnju vina koje će karakterizirati ovo područje.

S obzirom da je projekt započet u 2010 i tek je u povojima biti će vrlo zanimljivo pratiti iz godine u godinu rezultate istraživanja.

Kroz “Festival Malvazija” u Brtonigli, a što je i započeto ove godine, zaokružit će se ciklus godišnjih aktivnosti kroz degustaciju vina “Malvazija 4 zemlje”, prezentaciju rezultata istraživanja, te održavanjem edukativnih predavanja domaćih ili stranih eksperata iz oblasti vinogradarstva, vinarstva, enogastronomije…

Ono što će moje drage ljubitelje vina najviše zanimati je svakako aromatski profil vina.

Arome mošta i vina

Prvo kratko objašnjenje:

Primarne arome ovise o sorti grožđa. Predstavljene su spojevima nazočnim u grožđu, te onim spojevima koji nastaju primjenom posebnih tehnologija u predfermentativnoj fazi (npr. prosušivanjem grožđa).

Sekundarne arome koje  nastaju u procesu fermentacije, a rezultat  su mikrobioloških transformacija mošta (alkoholne i malolaktične fermentacije).

Tercijarne arome, koje često nazivamo bouqet formiraju se za vrijeme dozrijevanja i starenja vina, kemijskim i biokemijskim transformacijama (hidrolize, esterifikacije, oksidacije )

Terpeni su kemijski spojevi karakteristični za aromatske sorte i glavni su nositelji tzv. primarnih (sortnih) aroma. U grožđu je identificirano oko 40 terpenskih spojeva, a među najmirisnijima su neki od monoterpenskih alkohola, poglavito  linalol, terpineol, geraniol i  citronelol.

Što se tiče aroma malvazije sa gore navedne četiri lokacije evo  nekoliko zanimljivih tablica i grafova:

Tablica: Terpeni (Izvor: Prezentacija Valorizacija Malvazije Istarske “Četiri Zemlje”, dr. sc. Mario Staver)

Istarska Malvazija sa bijele zemlje:

Bijela zemlja, (Izvor: Prezentacija Valorizacija Malvazije Istarske “Četiri Zemlje”, dr. sc. Mario Staver)

Istarska Malvazija sa crvene zemlje:

Crvena zemlja (Izvor: Prezentacija Valorizacija Malvazije Istarske “Četiri Zemlje”, dr. sc. Mario Staver)

Istarska Malvazija sa sive zemlje:

Siva zemlja (Izvor: Prezentacija Valorizacija Malvazije Istarske “Četiri Zemlje”, dr. sc. Mario Staver)

Istarska Malvazija s crne zemlje:

Crna zemlja (Izvor: Prezentacija Valorizacija Malvazije Istarske “Četiri Zemlje”, dr. sc. Mario Staver)

Što se ocjenjivanja tiče zlatne medalje osvojile su slijedeća vina:

Za Malvaziju sa “bijele” zemlje: Vina Cattunar, Elio Fakin, Tomaz, Zigante i Vinakoper.

Za Malvaziju sa “crne” zemlje: P.O. „ Rossi“ i Vina Cattunar.

Za Malvaziju sa “crvene” zemlje: Capo, Poletti, Lupinc, Novacco, Cattunar i Zigante

Za Malvaziju sa “sive” zemlje”: Franc Arman

Osobito zanimljiva, edukativna i zabavna bila je vođena degustacija  sommeliera Sandija Parisa na kojoj smo isprobali malvazije sa “četiri” zemlje te dva Chianti Classica iz Greve in Chianti čiji su predstavnici bili nazočni u Brtonigli (zbratimljena sa Greve in Chianti).

Gledajući gornju sliku vidi se da su sve malvazije bistre, slamnato žute boje, neke od njih sa zelenkastim ili zlatnim odsjajima. Sve su dosta intenzivne na prvi nos (bez vrtnje). Kada se govori oćenito o malvazijama osnovni mirisi su vrlo često svježa jabuka i cvijet akacije. Na okus malvazija gotovo u pravilu ima karakrerističan gorkasti završetak. Obično je to ugodna gorčina u kombinaciji sa mirisom badema.  Često se zna raspravljati o tome da su malvazije s bijele zemlje mirisnije, a  s crvene zemlje bogatije u ustima i imaju duži aftertaste. No i to nije uvije pravilo pa ovu izjavu uzmite s rezervom.🙂

S lijeva na desno u prvoj čaši nalazi se Malavazija 2010 Zigante  sa bijele zemlje. Izraženih cvjetnije aroma, posebno akacije i  nešto malo cvijeta od mandarina. Dosta dug završetak.

U drugoj čaši je  Malvazija obitelji Katunar, 2010 -sa bijele zemlje. S obzirom da je grožđe nešto kasnije brano, na prvu se osjete cvjetne note, ali i zrelo voće- jabuka breskva. Ima  bogatiji i zaokruženiji miris u odnosu na prvu isprobanu malvaziju.

U trećoj čaši je Malvazija Obitelji Novacco, 2010 -sa crvene zemlje. Istodobno i cvjetna  i voćna na miris. Bogatija na miris nego na okus. Do sad najblaža, najlkaša  na okus, i ne baš mineralna. (jesam li vam rekla da gornju tvrdnju uzmete sa rezervom,:) jesam? Onda dobro…🙂 ).

U četvrtoj čaši je Malvazija od Vina Capo, 2010.  Macerirana šest dana, pa odležavala neko vrijeme u inoksu, pa u tonneau bačvama. Capo Malvazija nije još bila spremna za tržište, ovo su bile samo probne boce. Vino je još u fazi školovanja. Vidjet ćemo što će vrijeme pokazati.

U petoj čaši je Malvazija Franca Armana, 2010 sa sive zemlje. -Voćniji, zreliji miris u odnosu na prethodne.

U šestoj čaši, Malvazija Ravalico 2010 Crna zemlja -najsvježija, najmekša od svih. Pravo osvježenje.

Treća (Novacco) i šesta (Ravalico) čaša bile su najmekše i najzaokruženije.

Zatim smo kušali malvaziju od Katunara koja je odležavana na vlastitim kvascima, a koji su izolirani u Brtonigli. Riječ je o probnim vinifkacijama i uvijek predstavlja zadovoljsto probati nešto što je danas u povojima, a sutra će možda imati važnu ulogu u pristupu vinifikacije malvazija. Nefiltrirana, još odležava na kvascima. Mirisom dosta delikatna, prevladava zelena jabuka, a zanimljivija u ustima – podsjeća aromatski na Malvasie di una volta. U sklopu ovog projekta predviđena je izolacija autohtonih  kvasaca malvazije. Bit će zanimljivo pratiti nove spoznaje i rezultate istraživanja ostvarene angažmanom na ovom projektu u godinama koje slijede.

No da se ovaj post ne pretvori u kilometarski evo nekoliko slika za kraj. Vidimo se iduće godine u Brtonigli!

5 thoughts on “Moje ljeto 1 dio: FESTIVAL ISTARSKE MALVAZIJE BRTONIGLA

  1. A nigdje nema datulja u onim grafikonima😛
    Čini se da Terre Bianche imaju ponajviše terpena u svim podinačicama hehe

  2. bravo Mama! stvarno si si dala truda!🙂 lijep prikaz… žao mi je što nisam mogao doć

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s